#

ISTRAŽIVANJE

01/ Termoenergetika

Najbolja lična karta ove grupe je lista poslova
na kojima su bili angažovani od strane domaćih i inostranih naručilaca

REFERENCE LIST

(A) VARIOUS TESTINGS OF POWER PLANTS
(Adjusting of operating parameters, Determination of specific heat consumption, Acceptance – performance testings according to EN 12952-15 or DIN 1942 and DIN 1943)

1. ADJUSTING AND OPTIMIZATION OF OPERATING PARAMETERS OF TPP NIKOLA TESLA B2 (670 MWe) BOILER UNIT (after reconstruction and upgrading), NIV-LTE , Vinca, 2008. (in Serbian)
2. POSSIBILITIES AND GUIDELINES FOR THE ENLARGED STEAM PRODUCTION OF TPP NIKOLA TESLA A6 (308 MWe) BOILER UNIT (based on boiler unit testing), NIV-LTE, Vinca, 2008. (in Serbian)
3. ACCEPTANCE TESTING OF TPP TUZLA BOILER UNIT #5 (200 Mwe), NIV-LTE 390-1, Vinca, 2008. (in English)
4. TESTING AND DETERMINATION OF OPERATING PARAMETERS OF UNIT A1 (220 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after general overhaul), NIV-LTE 365, Vinča, 2008. (in Serbian)
5. TESTING, INSPECTION AND CALCULATION OF TPP NIKOLA TESLA A6 (308 MWe) BOILER PARAMETERS (with objective to enable preparation of the second stage of overhaul), NIV-LTE 370, Vinča, 2008. (in Serbian)
6. TESTING AND ANALYSES OF OPERATING PARAMETERS OF TPP KOSTOLAC B1&B2 (2x348,5 Mwe) BOILER UNITS (after general overhaul 2007 and 2008), NIV-LTE 373, Vinča, 2008 (in Serbian)
7. POSSIBILITIES FOR ENLARGED STEAM PRODUCTION OF TPP NIKOLA TESLA B2 (620 MWe) BOILER UNIT, NIV-LTE 388, Vinca, 2008. (in Serbian)
8. TESTING OF BOILER UNIT A6 (308 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (before general overhaul 2008.), NIV-LTE 391, Vinča, 2008. (in Serbian)
9. ADJUSTMENT AND OPTIMIZATION OF B2 BOILER UNIT (620 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after general overhaul 2008), NIV-LTE 398, Vinča, 2008, (in Serbian)
10. TESTING OF A1 UNIT (200 MWe) AT TPP KOSTOLAC (after rehabilitation), NIV-LTE 401, Vinča, 2008. (in Serbian)
11. TESTING OF A3 BOILER UNIT (305 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after general overhaul 2009), NIV-LTE 405, Vinča, 2009. (in Serbian)
12. TESTING OF B1&B2 UNITS (2x348,5 MWe) AT TPP KOSTOLAC (after general overhaul 2008), NIV-LTE 409, Vinča, 2009. (in Serbian)
13. TESTING AND OPTIMIZATION OF FIRING - 230 MWe BOILER UNIT AT TPP KAKANJ, NIV-LTE 412/3-rev.1.2, Vinca, 2009. (in Serbian)
14. DETERMINATION OF SPECIFIC HEAT CONSUMPTION OF TPP KAKANJ UNIT #7 (230 MWe), NIV-LTE 412/1 rev 1.6, Vinca, 2009. (in Serbian)
15. TESTING AND CALCULATION OF BOILER UNIT A6 (308 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA IN ORDER TO PREPARE INCREASED STEAM PRODUCTION AND EFFICIENCY (Phase 1), NIV-LTE 414, Vinča, 2009. (in Serbian)
16. TESTING OF B1 BOILER UNIT (620 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (before maintenance 2009), NIV-LTE 416, Vinča, 2009. (in Serbian)
17. TESTING OF A4 UNIT (305 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after general overhaul 2009), NIV-LTE 421, Vinča, 2009. (in Serbian)
18. TESTING, ADJUSTMENT AND OPTIMIZATION OF B2 UNIT (660 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after increased steam production), NIV-LTE 424, Vinca, 2010. (in Serbian)
19. TESTING OF B2 BOILER UNIT (348,5 MWe) AT TPP KOSTOLAC (before general overhaul 2010), NIV-LTE, Vinca, 2010. (in Serbian)
20. TESTING AND CALCULATION OF BOILER UNIT A6 (308 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA IN ORDER TO PREPARE INCREASED STEAM PRODUCTION AND EFFICIENCY (Phase 2), NIV-LTE 456, Vinca, 2010. (in Serbian)
21. TESTING OF A5 BOILER UNIT (110 MWe) AT TPP KOLUBARA, NIV-LTE 459, Vinca, 2010. (in Serbian)
22. TESTING, ADJUSTMENT, OPTIMIZATION AND DETERMINATION OF SPECIFIC HEAT CONSUMPTION OF B1 UNIT (660 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after overhaul 2010), NIV-LTE 461, Vinca, 2011. (in Serbian)
23. TESTING, ADJUSTMENT, OPTIMIZATION AND DETERMINATION OF SPECIFIC HEAT CONSUMPTION OF B2 UNIT (660 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after overhaul 2010), NIV-LTE 475, Vinca, 2011. (in Serbian)
24. TESTING OF A4 UNIT (305 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (in order to prepare increased power production) NIV-LTE 478, Vinča, 2011. (in Serbian)
25. TESTING OF 200 MWe TURBINE AT TPP KOSTOLAC A2 (after general overhaul 2011), NIV-LTE 482, Vinca, 2011. (in English)
26. VARIOUS TESTING OF A6 BOILER UNIT (308 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA, NIV-LTE (after overhauls and modernization 2008 and 2010), NIV-LTE 487, Vinca, 2011. (in Serbian)
27. ACCEPTANCE TESTING OF A6 BOILER UNIT (308 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA, NIV-LTE 483, Vinča, 2011. (in Serbian)
28. ACCEPTANCE AND OTHER TESTING OF 110 MWe TURBINE #6 AT TPP KAKANJ (Bosnia and Herzegovina), NIV-LTE 505, Vinca, 2012. (in Serbian)
29. TESTING, ADJUSTMENT, OPTIMIZATION AND DETERMINATION OF SPECIFIC HEAT CONSUMPTION OF B1 UNIT (660 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (after overhaul 2011), NIV-LTE 506, Vinca, 2012. (in Serbian)
30. TESTING OF 125 MWe UNIT AT TPP MORAVA (before overhaul 2012), NIV-LTE 509, Vinca, 2012. (in Serbian)
31. TESTING OF A5 UNIT (308 MWe) AT TPP NIKOLA TESLA (before overhaul 2012), NIV-LTE 516-1, Vinca, 2012. (in Serbian)
32. DETERMINATION OF SPECIFIC HEAT CONSUMPTION OF UNIT #6 (110 MWe) AT TPP KAKANJ (Bosnia and Herzegovina), NIV-LTE 520, Vinca, 2013 (in Serbian)
33. ACCEPTANCE AND OTHER TESTING OF BOILER AT TPP KOSTOLAC-B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 530, Vinca, 2013. (in Serbian)
34. ACCEPTANCE AND OTHER TESTING OF BOILER #6 (200 MWe) AT TPP TUZLA (Bosnia and Herzegovina), NIV-LTE 533, Vinca, 2013. (in Serbian)
35. DETERMINATION OF SPECIFIC HEAT CONSUMPTION OF UNIT #5 (110 MWe) AT TPP TUZLA (Bosnia and Herzegovina), NIV-LTE 550, Vinca, 2014 (in Serbian)
36. ASSSESSMENT STUDY FOR AFSIN ELBISTAN B POWER PLANT (SERVICE CONTRACT MHPSES_NO.:  L67/1066605/7010639), Vinca,  2015
37. ASSSESSMENT STUDY FOR AGHIOS DIMITRIOS UNIT 3 and 4 POWER PLANT, Vinca,  2015
38. Гаранцијска испитивања емисије и ефикасности котла блока ТЕНТ-А3 (ТЕСТ-А) након примене мера за смањење емисије азотних оксида из котла, Vinca,  2015
39. Гаранцијска испитивања емисије и ефикасности котла блока ТЕНТ-А5 након примене мера за смањење емисије азотних оксида из котла, Vinca,  2015

(B) MILL TESTING

1. MILL MEASUREMENTS BOTH ON THE TWO UPGRADED AND TWO NOT MODIFIED DGS-100 MILLS AT TPP NIKOLA TESLA A3 (305 MWe), NIV-LTE, Vinca, 2008. (in English)
2. MILLS ACCEPTANCE AND ADDITIONAL TESTING OF VML 280.62k FAN MILLS IN TPP TUZLA 5 (200 MWe) (Bosnia and Herzegovina), NIV-LTE 404, Vinca, 2009. (in Serbian)
3. TESTING OF DGS-100 MILLS AND THEIR INFLUENCE TO THE COMBUSTION PROCESS AND BOILER OPERATION - TPP NIKOLA TESLA A3 (305 MWe), NIV-LTE 411, Vinča, 2009. (in Serbian)
4. RESULTS OF COAL DUST SIEVE ANALYSES – TPP KOSTOLAC-B (348,5 MWe), NIV-LTE 412, Vinča, 2009. (in English)
5. ACCEPTANCE TESTING OF VML 210.50 FAN MILLS AT TPP TUZLA 3 (100 MWe) NIV-LTE 417, Vinca, 2010. (in Serbian)
6. FAN MILLS TESTING AT TPP TUZLA 5 (200 MWe), NIV-LTE 428, Vinca, 2010. (in Serbian)
7. DGS 100 MILLS MEASUREMENTS - TPP NIKOLA TESLA-A3 (305 MWe) (Mills performance and supporting tests), NIV-LTE 463-1 rev.1, Vinča, 2010 (in English)
8. FAN MILLS TESTING AFTER UPGRADING – TPP KOSTOLAC B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 470, Vinca, 2011. (in English)
9. DGS 100 MILLS MEASUREMENTS - TPP NIKOLA TESLA A4 (305 MW), (Mills performance and supporting tests), NIV-LTE 491, Vinca, 2011 (in English)
10. DGS 100 MILLS MEASUREMENTS - TPP NIKOLA TESLA A5 (340 MW), (Mills performance and supporting tests), NIV-LTE 515, Vinca, 2012 (in English)
11. FAN MILLS TESTING AFTER UPGRADING – TPP KOSTOLAC B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 530, Vinca, 2013. (in English)
12. PERFORMANCE TESTING OF UPGRADED MILLS DGS 180 AT UNIT IV SES MEGALOPOLIS B, GREECE, NIV-LTE 535, Vinca, September 2013 (in English)
13. PERFORMANCE TESTING OF N270.45 MILLS AT TPP KOSTOLAC-B, NIV-LTE 539, Vinca, September 2013 (In Serbian)
14. VARIOUS TESTINGS AFTER SEVERAL RECONSTRUCTIONS OF DGS 100 MILLS AT TPP NIKOLA TESLA A5 (during October/November 2013), NIV-LTE 544, Vinca, November 2013 (In Serbian)
15. LOW NOx EMISSION PERFORMANCE TEST, Unit A5, TPP Nikola Tesla A, NIV-LTE 552, 2014 (in English)
16. DGS 100 MILLS MEASUREMENTS - TPP NIKOLA TESLA A5 (305 MW), (Mills performance and supporting tests), NIV-LTE 553, Vinca, 2014 (in English)

(C) TESTING OF ELECTROSTATIC PRECIPITATOR (ESP)

1. ACCEPTANCE TESTING OF ESP – TPP NIKOLA TESLA A4 (305 MWe), NIV-LTE 387, Vinca, 2008. (in Serbian)
2. ACCEPTANCE TESTING OF ESP – TPP KOLUBARA A5 (110 MWe), NIV-LTE 455, Vinca, 2010. (in Serbian)
3. PARTICULATE EMISSION TESTING OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA A6 (308 MWe), NIV-LTE-479, Vinca, 2011. (in English)
4. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP NIKOLA TESLA A1 (220 MWe), NIV-LTE 484, Vinca, 2011. (in Serbian)
5. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP NIKOLA TESLA A2 (220 MWe), NIV-LTE 485, Vinca, 2011. (in Serbian)
6. PARTICULATE EMISSION TESTING OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA A6 (308 MWe), NIV-LTE-486, Vinca, 2011. (in English)
7. PARTICULATE EMISSION TESTING OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA A6 (308 MWe), ACCEPTANCE TESTING, NIV-LTE-490, Vinca, 2011. (in English)
8. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP NIKOLA TESLA A4 (305 MWe), NIV-LTE 493, Vinca, 2011. (in Serbian)
9. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP KOLUBARA A5 (110 MWe), NIV-LTE 493, Vinca, 2011. (in Serbian)
10. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP KOLUBARA A4, NIV-LTE 494, Vinca, 2011. (in Serbian)
11. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP NIKOLA TESLA A1 (200 MWe),NIV-LTE 517, Vinca, 2013. (in Serbian)
12. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP KOLUBARA A5 (110 MWe), NIV-LTE 518, Vinca, 2013. (in Serbian)
13. PARTICULATE EMISSION TESTING OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA B2 (670 MWe), NIV-LTE-522, Vinca, 2013. (in English)
14. PARTICULATE EMISSION TESTING OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA B1 (670 MWe), NIV-LTE-524, Vinca, 2013. (in English)
15. MEASUREMENT OF EMISSION - ESP PERIODICAL TESTING - TPP NIKOLA TESLA A1 (200 MWe), A1 (200 MWe) and A3 (300 MWe), NIV-LTE 527, Vinca, 2013. (in Serbian)
16. ACCEPTANCE TESTING OF ESP – TPP KOSTOLAC B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 528, Vinca, 2013. (in Serbian)
17. PARTICULATE EMISSION TESTING OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA B1 (670 MWe), NIV-LTE-529, Vinca, 2013. (in English)
18. TESTING OF ESP – TPP KOSTOLAC B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 531, Vinca, 2013. (in Serbian)
19. PARTICULATE EMISSION GURANTEE TEST-B OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA A6 (340 MW), NIV-LTE-534, Vinca, 2013. (in English)
20. PARTICULATE EMISSION GURANTEE TEST-B OF UPGRADED ESP - TPP NIKOLA TESLA B1 (670 MW), NIV-LTE-548, Vinca, 2014. (in English)

(D) ACCEPTANCE TESTING OF AIR HEATER

1. PERFORMANCE TESTING OF AIR HEATERS AT TPP TUZLA-5 (200 MWe), NIV-LTE 390-2, Vinca, 2008. (in Serbian)
2. ACCEPTANCE TESTING OF AIR HEATERS AT TPP KOSTOLAC B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 474, Vinca, 2009. (in Serbian)
3. ACCEPTANCE TESTING OF AIR HEATERS AT TPP KOSTOLAC B1 (348,5 MWe), NIV-LTE 415, Vinca, 2009. (in Serbian)
4. ACCEPTANCE TESTING OF AIR HEATERS AT TPP KOLUBARA A5 (110 MWe), NIV-LTE 519, Vinca, 2012. (in Serbian)

(E) VARIOUS STUDIES

1. P. Stefanović: LABORATORY ANALYSES OF KOLUBARA LIGNITE REPREZENTATIVE SAMPLES, NIV-LTE 369, Vinca, 2008. (in Serbian)
2. P. Stefanović: NATURAL RADIOACTIVITY OF KOLUBARA LIGNITE (from Tamnava field) VERSUS MINERAL MATTERS CONTENT, NIV-LTE 402, 2009. (in Serbian)
3. P. Stefanović: EMISSION OF GREENHOUSE GASES FROM ELECTRIC POWER INDUSTRY OF SERBIA PLANTS (1990-2008), NIV-LTE 422, 2010. (in Srebian)
4. P. Radovanović: ANALYSES OF EVAPORATOR TUBES RUPTURE – TPP KAKANJ UNIT 7 (230 MWe), NIV-LTE 427, Vinca, 2010. (in Serbian)
5. P. Stefanović: INFLUENCE OF COAL ... ON TPP NIKOLA TESLA TECHNICAL EFFICIENCY AND ENVIROMENTAL PROTECTION, NIV-LTE 458, 2010. (in Serbian)
6. P. Radovanović: POSSIBILITIES OF EVT N270.45 MILL OPERATION IMPROVEMENT IN ORDER TO DECREASE NITROGEN OXIDES EMISSION - TPP KOSTOLAC-B (2x348,5 MWe), NIV-LTE 457, Vinca, 2010. (in Serbian)
7. P. Radovanović: RESIDUAL LIFETIME ASSESSMENT OF BOILER DRUM – TPP MORAVA (125 MWe), NIV-LTE ЛТЕ 465, Vinca, 2010. (in Serbian)
8. P. Stefanović: NATURAL RADIOACTIVITY OF KOLUBARA LIGNITE VERSUS MINERAL MATTERS CONTENT, NIV-LTE, НИВ-ЛТЕ 467, Vinca, 2010. (in Serbian)
9. P. Stefanović et al.: INITIAL NATIONAL COMMUNICATION OF THE REPUBLIC OF SERBIA UNDER THE UNITED NATIONS FRAMEWORK CONVENTION ON CLIMATE CHANGE), ISBN: 978-86-7306-105-4, Belgrade, 2010. (in English and Serbian)
10. P. Stefanović: DRYING OF LIGNITE FOR SERBIAN THERMAL POWER PLANTS IN ORDER OF ENERGY EFFICIENCY AND ENVIROMENTAL PROTECTION IMPROVEMENT, NIV-LTE 469, Vinca 2011.
11. B. Grubor et al.: SAMPLING AND ANALYSES OF LOW CALORIFIC COAL RESIDUES, BIOMASS AND COMBUSTIBLE INDUSTRIAL WASTE MATERIALS IN KOLUBARA MINE, NIV-LTE 495, Vinca, 2012 (in Serbian)
12. P. Radovanović: PRE-FEASIBILITY STUDY ON NECESSITY AND TECHNO-ECONOMICAL ASPECTS OF SOLID RECOVERY FUELS CO-COMBUSTION WITH COAL AT SERBIAN POWER PLANTS, NIV-LTE 500, Vinca, 2012 (in Serbian)
13. P. Stefanović: ANALYSES OF EVAPORATOR TUBES INNER SURFACES AFTER CHEMICAL CLEANING – TPP KOSTOLAC B2 (348,5 MWe), NIV-LTE 514, Vinca, 2012. (in Serbian)
14. P. Radovanović at al: REVISION OF TPP BANOVICI (Bosnia and Herzegovina) 300 MWe BOILER DESIGN (with fluidized bed combustion), NIV-LTE 516, Vinca, 2013. (in Serbian)

02/ Obnovljivi izvori energije

Biomasa

    Na osnovu višedecenijskog rada u oblasti termotehnike i termoenergetike, sa posebnim osvrtom na korišćenje biomase na energetski efikasan način uz zadovoljenje svih normi iz oblasti zaštite životne sredine Laboratorija za termotehniku i energetiku (LTE) sa pravom predstavlja jednu od najznačajnijih  institucija u zemlji i regionu u ovoj oblasti. U prilog tome govore i sledeći podaci:

  • Aktuelni projekti iz oblasti energetike koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a čiji je nosilac LTE, su ocenjeni kao ubedljivo najbolji;
  • U LTE je razvijena i patentirana tehnologija za sagorevanje balirane biomase, koja je primenjena na industrijskom postrojenju u Poljoprivrednoj Korporaciji Beograd (PKB) snage 2 MW;
  • Veliki broj radova na ovu temu objavljenih u vrhunskim međunarodnim časopisima, brojna tehnička rešenja i unapređenja, kao i dve odbranjene doktorske disertacije na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, daju još veći značaj razvijenoj tehnologiji sa naučno istraživačke strane;
  • Stalno praćenje stanja i razvoja tehnologije u Evropi i svetu u ovoj oblasti;
  • Permanentno usavršavanje kadrova, kroz pohađanje odgovarajućih stručnih seminara, kao i domaćih i međunarodnih konferencija;
  • Obučenost stručnjaka za izradu “Cost-benefit” analize projekata po metodologiji Evropske Unije. Na osnovu takve jedne naše analize Republika Srbija je dobila grant u visini od ≈8.000.000 € od organizacije švajcarske vlade - SECO (Swiss State Secretariat for Economic Affairs), za izgradnju kogenerativnog postrojenja na biomasu. 

    Ukoliko smatrate da ima prostora za međusobnu saradnju spremni smo, da kada nas pozovete, dođemo do Vas i sa Vama i vašim kolegama zajednički sagledamo mogućnosti za primenu biomase u energetske svrhe. Ukoliko se zaklјuči da postoje mogućnosti zajednički bi sastavili programski zadatak za izradu Tehno-Ekonomskog elaborata za jedno ili više konkretnih mogućnosti primene biomase. Tehno-Ekonomski elaborati bi sadržali:

           -      Analize tehničkih mogućnosti (analiza više varijantnih rešenja), u zavisnosti od vrsta i količina raspoložive biomase i mesta moguće primene,

-       Ekonomska analiza razmotrenih varijanti tehničkih rešenja, sa analizom mogućnosti dobijanja podsticajnih sredstava,

       Analiza uticaja na životnu sredinu,

-        Analiza socioloških aspekata izgradnje postrojenja na biomasu što podrazumeva:

1.      Analiza gde se sve može iskoristiti energija dobijena iz izgrađenih postrojenja na biomasu kako bi postrojenja radila tokom cele godine,

2.      Da li to može uticati na promenu strukture polјoprivredne proizvodnje, a sve u smislu dobijanja većih prihoda za selјake koji imaju usitnjene posede,

3.      Analiza mogućnosti samoodrživosti manjih životnih sredina, prvenstveno se misli na sela,

4.      Mogućnost zapošlјavanja, uglavnom mlađih lјudi, u i oko izgrađenih postrojenja čiji bi rad zavisio od tog postrojenja, a sve u smeru zaustavlјanja odumiranja sela u Srbiji.

Ukoliko Tehno-Ekonomski elaborati pokažu pozitivne rezultate u drugoj fazi naše moguće saradnje bi Vam nudili konsultantske usluge u izboru najpovolјnijih i najrealnijih tehničkih rešenja, sa akcentom na domaće tehnologije i domaće proizvođače po mogućnosti iz Vašeg najbližeg okruženja, kao i u pronalaženju mogućnosti dobijanja povolјnih bankarskih kredita ili „grantova“.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja slobodno nam se obratite. 

Vetar

Sunčeva energija

03/ Održivi razvoj

Održivi razvoj

Tokom proteklih nekoliko godina, "Održivi razvoj" (Sustainable Development - SD) je prihvaćen kao nova paradigma razvoja.

Održivi razvoj

   · Predstavlja savremeni model i koncept u okviru države ili lokalne zajednice koji se bavi unapređenjem kvaliteta ljudskog života;

   ·  Predstavlja integrisan pristup razvoja ekonomije, humanog i socijalnog unapređenja i zaštitu i unapređenje životne sredine;

   · Podstiče prilagođavanja i stvara mogućnosti za održavanje prosperitetnih  socijalnih, ekonomskih i ekoloških sistema;

U cilju promovisanja održivog razvoja odnosno  konkurentnije ekonomije, koja efikasno koristi resurse i vodi računa o životnoj sredini, za našu zemlju su važni strateški dokumenti EU: Horizont 2020, Evropa 2020, Strategija Evropske Unije za Dunavski region.

Jedna od uloga nauke je da obezbedi informacije koje bi bolje omogućile formiranje i izbor razvojne politike u procesu donošenja odluka. Da bi se ispuno ovaj uslov, od suštinskog značaja je poboljšanje naučnog pristupa i razumevanja, poboljšanje dugoročnih  naučnih procena i uverenje da nauka daje odgovor na novonastale potrebe. Nauka treba da ima sve veću ulogu u procesu poboljšanja efikasnosti korišćenja resursa i u pronalaženju novih pravaca razvoja, resursa i alternativa. Tako, nauka se sve više shvata kao neophodna komponenta u pronalaženju mogućih puteva ka održivom razvoju.

U Laboratoriji za termotehniku i energetiku Instituta Vinča, naučno-istraživački rad i pristup u oblasti održivog razvoja predstavlja sveobuhvatnu analizu u oblasti održivog razvoja i transfer stečenih znanja za rešavanje problema uz upotrebu naučnih metoda.

Naučno istraživački tim je glavna istraživačka interesovanja usmerio ka analizi održivosti u energetskom sektoru: 

Energija i održivi razvoj

Odnos između energije i održivog razvoja je složen, i pozitivnom i negativnom smislu. Energija doprinosi i umanjuje održivi razvoj u skladu sa uzajamnim složenim delovanjem tržišta, tehnološkim razvojem, uticajem vladine politike, društvenim normama i ponašanjem pojedinaca.

Održivi energetski sektor podrazumeva balans između proizvodnje i potrošnje energije i nema, ili ima minimalni, negativani uticaj na životnu sredinu (u okviru granica tolerancije), ali daje priliku za zemlju da upotrebi svoje društvene i ekonomske potencijale.

Koliko energetski resursi, tehnologije i infrastrukture idu u korak sa novim izazovima vezanim za klimatske promene, zaštitu životne sredine, porast prirodnog priraštaja i ekonomsko blagostanje, moguće je utvrditi standardizovanim skupom metrike koja služi da proceni nacionalni energetski sistem. 

Istraživački tim laboratorije za termotehniku i energetiku je razvio metodologiju za odabir, definisanje i kvantifikaciju indikatora održivog razvoja (IOR) kao alata koji se koristi za analizu promena, praćenje i merenje održivog razvoja i praćenje napretka ka održivom razvoju. 

Proces donošenja odluka u energetskoj politici je vrlo složen i uključuje traženje raspoloživih mogućnosti i procenu opcija od strane različitih aktera sa više aspekata, koji mogu da imaju kvalitativnu i kvantitativnu prirodu. Indeks održivosti energetskog sistema se određuje da  pokaže kreatorima politike, investitorima i analitičarima status takvog komleksnog sistema.

Da bi se izmerila održivost energetskog sistema koji proizvodi i isporučuje energiju moraju se sagledati različiti aspekti ili dimenzije održivog razvoja kako bi se uključile sve posledice koje bi nastale pri njihovoj implementaciji. Kako su energetska pitanja i problemi obično složeni, dinamički, sa elementima neodređenosti i neizvesnosti, odlukuju ih suprotstavljeni ciljevi, različiti oblici podataka i informacija, višestruki interesi i perspektive interesnih grupa, postoji potreba za uvođenjm novih alata kako bi se izmerila održivost. 

Istraživački tim je razvio metodologiju na osnovu koje se izračunava indeks održivosti kompleksnih energetskih sistema, uvođenjem za sada nekoliko kriterijuma sa aspekta održivosti (ekonomski, socijalni, ekološki, i td.) u cilju prevazilaženja nerodređenosti u proceni održivosti sistema. Istraživački tim je učestvovao u definisanju i vrednovanju energetskih indikatora održivog razvoja.

 

Alat za merenje održivosti

 

Višekriterijumska analiza je pogodan alat koji može da obezbedi tehničko-naučnu podršku za spajanje i analizu velikog broja različitih karakteristika na različitim nivoima: ekonomskim, tehničkim, socijalnim, ekološkim.

Metodi višekriterijalne analize (Multi-criteria Decision Analysis - MCDA):

 

     · su oblik integrisane evaluacije održivosti kompleksnih sistema koji se već primenjuje u procesu donošenja odluka u oblasti upravljanja energijom;

    · predstavljaju alat za donošenje odluka koji je u mogućnosti da poveže i analizira različite perspektive interesnih grupa, uzimaju u proračun kvantitativne i kvalitativne kriterijume i odvajaju objektivne i subjektivne aspekte problema odlučivanja;

     · obezbeđuju sistematski pristup u rangiranju opcija (alternativa) i vrše odabir najpogodnije tehnologije u skladu sa skupom kriterijuma za ocenjivanje;

      · mogu da izmere teško merljive ekološke i socijalne kriterijume tako da kroz relativne skale mišljenja eksperata ovi kriterijumi mogu biti kvantifikovani i uključeni u process odlučivanja;


Donosilac odluka, u procesu donošenja odluka, u cilju svojih interesa i potreba definiše prioritete preko težinskih koeficijenata koji predstavljaju udeo u krajnjem rezultatu.  Kod više modela višekriterijalne analize, težinski koeficijenti za kriterijume se određuju na subjektivan način (zavise od mišljenja eksperata), na osnovu merljive skale pomoću koje se relativna težina izražava numerički ili lingvistički. 

 

ASPID metod višekriterijalne analize

 

Da bi se prevazišle neodređenosti koje nastaju u procesu donošenja odluke od strane ljudi, može se primeniti fazi logika kao matematički alat za modeliranje različitih procesa u kojima dominira neizvesnost, višeznačnost, subjektivnost i neodređenost. ASPID metoda je zasnovana na teoriji Fazi skupova i predstavlja  integrisan pristup da bi se prevazišle višeznačnosti u prioritetima.

U Laboratoriji za termo tehniku i energetiku, istraživačka grupa koja se bavi procenom održivosti kompleksnih energetskih sistema primenjuje ASPID metod višekriterijumske analize kao matematički alat koji obezbeđuje:

    · Objektivnu procenu težinskih koeficijenata, pošto se u procesu randomizacije određuje neodređenost vektora težinskog ;

   · Da se težinski koeficijenti izračunavaju na osnovu uzajamnih dejstava vrednosti kriterijuma (indikatora) analizirane opcije pri definisanom ograničenju;

    · Međusobne odnose težinskih koeficijenata kriterijuma u odnosu na različite aspekte održivog razvoja tako što se prednost daje nekom od kriterijuma (indikatora);

    · Da se standardizacijom (normalizacijom)  ne gube neke informacije koje mogu biti dragocene na nekim nivoima procene (a što je slučaj kod drugih metoda); i

    · Da se sa gledišta praktične primene višekriterijumskih metoda, ova metoda pruža bolje razumevanje i prikazivanje rezultata.

 

 

06/ Numeričko modeliranje

Turbulencija i sagorevanje u sistemima za konverziju energije

Glavna istraživačka interesovanja usmerena su na matematičko modeliranje, numeričke metode, razvoj softvera zasnovanih na diferencijalnim matematičkim modelima i njihovu primenu za simulaciju kompleksnih strujanja, razmene toplote i materije u sistemima za konverziju energije. Numerička predviđanja izvedena na osnovu ovakvih modela i kodova nude velike mogućnosti primene za analizu i optimizaciju procesa sa aspekata povećanja energetske efikasnosti i redukcije emisije polutanata. Istraživanja obuhvataju različite oblasti, kao što su: matematičko modeliranje turbulencije i sagorevanja, modeliranje toplotne radijacije, modeliranje dvofaznih turbulentnih tokova sa razmenom toplote i materije i hemijskim reakcijama, razvoj 3D kompjuterskih kodova primenjenih za ekološki prihvatljivo i efikasno korišćenje ugljenog praha, problematika korišćenja obnovljivih izvora energije, itd. Važna odlika ove naučnoistraživačke grupe je širok domen aktivnosti, od fundamentalnih istraživanja do primene numeričkih metoda za optimizaciju procesa i rada ložišta energetskih kotlova i drugih sistema za konverziju energije. 

Istraživačke aktivnosti i teme:

  • Modeliranje turbulencije i sagorevanja
  • Modeliranje toplotnog zračenja
  • Numeričko predviđanje višefaznog strujanja
  • Razvoj i primena CFD kodova i softvera
  • Simulacije i optimizacije procesa i termoenergetskih sistema
  • Tehnologije za ekološki prihvatljivu konverziju energije uglja
  • Obnovljivi izvori energije

Sagorevanje nekonvencionalnih goriva

Osnovni cilj istraživanja je razvoj tehnologije za energetsko iskorišćenje ekološki prihvatljivog sagorevanja (insineracija) otpadnih i balastnih materija iz industrijskih procesa u fluidizovanom sloju (FS). U proteklom istraživačkom periodu, u prvom redu, je izvršen razvoj i izrada prepravki industrijskog demonstraciono-eksperimentalnog kotla snage do 500 kW za sagorevanje nekonvencionalnih čvrstih i tečnih goriva, (odnosno otpadnih industrijskih materija) u fluidizacionom ložištu, kao i eksperimenti sa insineracijom pomoću razvijene instalacije.

 Najvažnije aktivnosti na ovom polju su bile usmerene na poslove oko instaliranja kotla u okviru prostora Instituta za nuklearne nauke „Vinča“, zatim na probleme vezane za doziranje goriva na sloj, pneumatsko doziranja u sloj čvrstih i tečnih materija, raspodele vazduha i dovoda dopunskog goriva. Pored toga, izrađen je i instaliran akumulator toplote radi lakšeg i efikasnijeg izvođenja eksperimenata pri dugotrajnom i stacionarnom radu kotla, kao i nova linija za startovanje kotla. U okviru probnih eksperimenata na industrijskom demonstracionom kotlu obavljeno je ispitivanje podobnosti sagorevanja uglja iz vanbilansnih rezervi, zrnaste biomase (kukuruz zaražen aflatoksinom), papirnog mulja (otpad iz proizvodnje papira), itd. Tokom ovih ispitivanja određivani su toplotni i materijalni bilansi postrojenja u dugotrajnom, stacionarnom radu ložišta. Kontinualnim gasnim analizatorima određivane su koncentracije gasovitih produkata sagorevanja, kao i koncentracija i sastav čvrstih produkata sagorevanja, i to kako dela koji ostaje u FS tako i letećeg pepela. Zaključak rezultata ovih ispitivanja ukazuju da su probni procesi insineracije ispunili uslove visoke energetske efikasnosti, uz zadovoljavanje kriterijuma o zaštiti životne sredine.

 Pored eksperimentalnog istraživanja datog problema primenjene su i metode numeričke simulacije, u prvom redu razvoj postupka proračuna baziranog na komercijalnim CFD kodovima, kod kojih se procesi u FS modeliraju primenom tzv. dvofluidnog ojlerovskog pristupa. Predložen je dvodimenzijski model realne numeričke simulacije sagorevanja tečnih goriva u mehurastom fluidizovanom sloju, koji se zasniva na dvofluidnom Ojler – Ojler pristupu modeliranja mehurastog FS, uz određivanje polja brzina gasa i čestica zasnovanog na analogiji sa kinetičkom teorijom gasova (KTGF). Na osnovu rezultata eksperimenata sa termičkom dezintegracijom u razvijenom fluidizacionom ložištu, kao i teoretskih istraživanja vezanih za razvoj matematičkih modela procesa sagorevanja u FS, objavljen je veći broj radova u međunarodnim i nacionalnim časopisima i simpozijumima. 

Predmet projekta je razvoj tehnologije za ekološki prihvatljivo sagorevanje više tipova otpadnih materija sa niskom toplotnom moći (insineracija) u fluidizovanom sloju. Predložena tehnologija je prvenstveno od značaja sa tačke gledišta očuvanja okoline, jer omogućuje efikasno i ekološki opravdano uklanjanje otpadnih i balastnih materija u industrijskim procesima, pa time rešava problem njihovog kontrolisanog i nekontrolisanog odlaganja. Pored toga, prednost ovog rešenja je u tome što omogućava energetsko iskorišćenje otpadnih produkata industrijskih procesa, koji se drugim tehnologijama mogu vrlo teško, ili čak ne mogu nikako, iskoristiti u energetske svrhe, zbog niske toplotne moći, neujednačenog sastava i prisustva nesagorelih komponenata.
Početna istraživanja na ovom polju su uspešno izvršena u okviru projekta MNTR (NPEE 232004, od 01.05.05. do 30.06.08. godine), kada su obavljeni probni eksperimenti sa sagorevanjem taloga iz rezervoara za naftu NIS Rafinerije Pančevo u eksperimentalnom pilot postrojenju sa fluidizacionim ložištem, snage do 100 kW. U sledećem projektnom periodu (od 01.04.09. do 31.12.10.) nastavljena su započeta istraživanja na ovom polju u okviru projekta kod MNTR (TR18219) kada je napravljen demonstracioni, industrijski kotao za sagorevanje taloga iz rezervoara sirove nafte, kao i još nekih otpadnih materija (snage oko 300 kW) u krugu Fabrike kotlova TIPO iz Beograda. 
Kao nastavak navedenih istraživanja planira se usavršavanje tehnologije termičke dezintegracije otpadnih materija u fluidizovanom sloju, pri čemu će se proširiti spektar materijala koji se može sagorevati u razvijenom ložištu, što podrazumeva, u prvom redu, razvoj i konstrukciju dodatnih sistema za doziranje insineracionog goriva u i na sloj inertnog materijala, kao i linije za uvođenje dopunskog goriva u cilju podrške sagorevanja otpadnog materijala sa izrazito niskom toplotnom moći, odnosno veoma neujednačenog sastava. Unapređenjem i nadgradnjom demonstracionog kotla, formiraće se eksperimentalna baza sagorevanja različitih otpadnih materija u FS u industrijskim razmerama. Pored toga, posebna pažnja će se posvetiti izradi normativnog proračuna i softvera za konstrukcionu optimizaciju industrijsko-demonstracionog kotla, u cilju smanjenja troškova njegove izrade, kao i optimizaciji radnih režima, radi postizanja što efikasnijeg i ekološki povoljnog uklanjanja otpadnih materija. 
Analizom stanja privrede u Srbiji sa tačke gledišta potreba za uklanjanjem otpadnih i nepotrebnih materija iz procesa proizvodnje, trenutno se iskazuju potrebe za uklanjanjem/iskorišćenjem sledećih materijala: odsev uglja iz više rudnika sa podzemnom eksploatacijom, vanbilansne rezerve uglja, talozi iz vlažnih separacija uglja, odsev iz sušare kolubarskog lignita u Vreocima, talozi iz rezervoara za sirovu naftu u rafinerijama, talozi iz rezervoara mazuta i goriva na benzinskim pumpama, otpad od prerade voća i povrća (pulpa nakon presovanja-ceđenja, koštice i slično), zaprljani glicerin iz proizvodnje biodizela, otpad iz proizvodnje papira i celulozne industrije, eliminacija zamašćenih voda iz metalne industrije, iskorišćenje istrošenih ulja iz valjaonica, ostaci hemijske proizvodnje boja i lakova itd. 
U ispitivanje sagorevanja različitih otpadnih materija moraju se uključiti i laboratorijska ispitivanja koja bi obavezno prethodila ispitivanjima na industrijskom postrojenju, a koje podrazumevaju: tehničke i elementarne analize goriva-otpada, ispitivanje ponašanja u sistemima za skladištenje i doziranje, razvrstavanje otpadnih materija po klasama i prilagođavanje sagorevanja traženim normama koje odgovaraju klasi otpada. U skladu sa time obaviće se detaljna analiza domaćih i inostranih propisa i ograničenja u vezi sa procesom kontrolisanog sagorevanja otpada, pri čemu će se formirati mape otpada razvrstanih po klasama. Prilikom ispitivanja sagorevanja izabranih materijala u unapređenom ložištu, određivaće se toplotni i materijalni bilansi, postrojenja u dugotrajnom stacionarnom radu, temperaturska polja u radnom prostoru, kao i kontinualna gasna analiza koncentarcija gasovitih produkata sagorevanja. Meriće se takođe i koncentarcija i sastav čvrstih čestica u produkatima sagorevanja. Eksperimenti će pružiti podatke važne za određivanje uticaja uslova sagorevanja na energetsku efikasnost i zadovoljavanje kriterijuma o zaštiti životne sredine, kao i boljeg razumevanja procesa u fluidizacionom ložištu. Razmatraće se i mogućnosti ekološki prihvatljivog postupka za trajno odlaganje pepela u okviru tehnologije za sagorevanje otpadnih materija u fluidizovanom sloju.
U cilju boljeg razumevanja procesa u fluidizacionom ložištu, kao i radi lakše i potpunije analize uticaja uslova sagorevanja u FS na efikasnost postrojenja, nastaviće se sa razvojem 2D matematičko numeričkog CFD modela za opisivanje procesa u fluidizacionom ložištu. U prethodnom istraživačkom periodu započeta je izrada 2D matematičko numeričkog fluid - porozni medijum modela, zasnovanog na otvorenom CFD kodu razvijenom u saradnji između INN Vinča, LTE i LSTM Erlangen, koji se može primeniti na usavršavanje doziranja goriva direktno u fluidizovani sloj. U narednom periodu će se ovaj model proširiti uvođenjem monofaznih i heterogenih hemijskih reakcija, a koji će, uz primenu adaptiranog  komercijalnog koda, kod koga se procesi u FS modeliraju primenom tzv. dvofluidnog ojlerovskog pristupa, pružati mogućnosti CFD simulacije procesa sagorevanja čvrstog i tečnog goriva u fluidizovanom sloju, sa posebnim aspektom na analizu zone intenzivnog sagorevanja, odnosno ukupne efikasnosti ložišta.

Turbulentni transportni procesi